Općina Feričanci

Općina Feričanci

Osječko-baranjska županija

.Marko Knežević (nez.)

.2134 stanovnika

.46m² površine

Općina Feričanci zaprema površinu od 46 km2, te obuhvaća četiri naselja: Feričance, Valenovac, Vučjak Feričanački i Gazije. Područje općine Feričanci se nalazi na krajnjem zapadnom dijelu Osječko-baranjske županije, na geoprometnom položaju kojeg karakterizira važan prometni pravac (državna cesta D-2), koji od Varaždina, preko Virovitice ide prema Osijeku. Bitno je napomenuti da se u desetak kilometara udaljenim Našicama križaju važni prometni pravci (Donji Miholjac – Našice, Požega – Našice – Osijek, Požega – Našice – Đakovo). Po posljednjem popisu stanovništva iz 2011. godine, općina Feričanci ima 2.134 stanovnika, raspoređenih u 4 naselja:

Feričanci

0
1626

Gazije

0
53

Valenovac

0
185

Vučjak Feričanački

0
270

Prirodni položaj Feričanaca na sjevernom podgorju Krndije, u dijelu gdje se njezini brežuljci već spuštaju prema prostranoj dravskoj nizini, omogućio je razvoj brojnih resursa, kako u prošlosti, tako i danas. Južni dijelovi općine svojom su većom nadmorskom visinom osobito pogodni za uzgoj vinove loze i voća, dok su šumska područja pogodna za razvoj lova i gljivarstvo. Veći dio općine rasprostire se na blagim brežuljcima i ravničarskom terenu, gdje je pretežna gospodarska djelatnost poljodjelstvo i stočarstvo. Planiranim proširenjem ribnjaka u akumulacijko jezero, na lokaciji Švajcerija na Vučjaku Feričanačkom, otvorit će se i mogućnost ribolovnog turizma. Područje općine Feričanaci obiluje terenima čija je osnovna karakteristika raznolikost hranidbenog lanca potrebnog za dobru ispašu pčela. Osobito su značajni bagremici, nekada sađeni upravo za potrebe vinogradarstva (izradu kolja za trsje). Čitavo je područje bogato vodotocima i izvorima, od kojih se kvalitetom vode osobito ističe izvor Prudnjak, nedaleko vinskog podruma Mihalović u zapadnom dijelu naselja.

Povijest

Prvi spomen imena Feričanci seže iz 13. stoljeća kada se u jednoj listini spominje, među naseljima motičanskog vlastelinstva, naselje Fereczfalwa, koje odgovara današnjem imenu. Predjeli podno Krndije i Papuka bili su slabo nastanjeni i teško prohodni. Sredinom 18. stoljeća Feričanci mijenjaju nekoliko gospodara. 1742. godine posjed Feričance od Pejačevićevih kupuje Dimitrije Mihajlović, konjički kapetan austrougarske vojske.

1745. kroz naselje prolazi tvrda cesta, 1777, ustanovljena je župa, a 1787. osnovana pučka škola. S kraja stoljeća potječe i dvorac obitelji Mihalović. Crkva je sagrađena u baroknom-klacističkom stilu, dograđivana i uređivanja više puta. Unutrašnje slike i oltari rađeni u duborezu , novi toranj sa snažnim zvonima i satom na sve četiri strane svijeta, svrstavaju je mađu najljepše u Slavoniji. U 19. stoljeću naselje doživljava gospodarski i kulturni procvat. Doseljavanjem mađarskih i njemačkih obrtnika i trgovaca raste gospodarska moć naselja. Osnivaju se obrtnički cehovi, a privilegijem iz 1819. godine počinje s radom vatrogasno društvo, a potom i glazbene, pjevačke i diletantske udruge. U 20. stoljeću veliki ratovi mijenjaju etničku sliku svijeta, a čega ne bijahu pošteđeni ni Feričanci, iako se na tlu Feričanaca nikada nije ratovalo. Poslije prvog svjetskog rata selo napušta većina naseljenih Mađara i Njemaca , a iz Dalmacije doseljavaju Hrvati koji trajno ostaju u naselju. Gospodarski ustroj naselja zasniva se na geografskom položaju. Zemljoradnja je oduvijek bila na prvom mjestu. Tek je gradnja tvornica u susjednim mjestima poremetila te prioritete. No Feričanci nikada nisu posve ostavili zemlju, niti su bili izraziti poljoprivrednici.

Gospodarstvo

Gospodarski razvitak Općine Feričanci počiva na prirodnim resursima, ulaganju kapitala i ljudskom potencijalu. Prirodni resursi su komparativna prednost, a među njima je najznačajnije poljoprivredno zemljište, koje čini veći dio ukupne površine Općine Feričanci. Gospodarska aktivnost na području Općine Feričanci odvija se u sklopu nekoliko poslovnih jedinica i OPG-a koja imaju sjedište u Feričancima, a najznačajnija su FeraVino d.o.o. (vinogradarstvo i proizvodnja vina) i Osilovac d.o.o. (uzgoj žitarica i drugih usjeva i nasada, uzgoj goveda za konzumaciju mesa, farma muznih krava i uzgoj teladi).

Društvene i javne djelatnosti

U skladu sa zakonima i propisima Republike Hrvatske, te političko-teritorijalnom ustrojstvu uspostavljen je sustav javnih službi državne uprave te lokalne samouprave i uprave.

OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE FERIČANCI

OPĆINSKI NAČELNIK

JEDINSTVENI ODJEL OPĆINE FERIČANCI

VLASTITI KOMUNALNI POGON OPĆINE FERIČANCI

Na području Općine Feričanci je osnovno obrazovanje organizirano u Osnovnoj školi “Vladimir Nazor” u Feričancima. Ovoj osnovnoj školi pripadaju dva područna odjela izvan područja općine (PO D. Motičina i PO Seona). Učenici iz ostalih naselja općine dovoze se na nastavu u Feričance. Školske 2001/02 godine OŠ “Vladimir Nazor” je imala 359 učenika u 13 odjeljenja. Ukupni korisni prostor škole , uključujući dvoranu, iznosi oko 2.200 m².

Školska zgrada u Feričancima izgrađena je 1972. godine i rekonstruirana je 1999. godine, ima sportsku dvoranu površine 480 m², te vanjska igrališta površine 800 m².

Na području Općine Feričanci predškolski je odgoj organiziran u Dječjem vrtiću “Mali Princ”, PV Feričanci. Vrtić je smješten u građevini iz 1910. godine, ukupne površine 127 m², u kojima je organiziran boravak cca. 20-ak djece u jednoj odgojnoj skupini.

U naselju Feričanci postoji zgrada doma zdravlja Našice u kojoj se nalaze dvije ambulante (kućna medicina i zubarska). Ljekarna je u ulici Dore Pejačević.

Na području općine postoje dva dobrovoljna vatrogasna društva. DVD Feričanci, kao stožerno društvo, posjeduje navalno vozilo, autocisternu te kombi vozilo kao i 20 operativnih vatrogasaca obučenih za razne situacije – od požara do poplava.

DVD Valenovac ima jedno navalno vozilo i 10 operativnih vatrogasaca.

Crkva Sv. Duha Feričanci

U Feričancima postoji nogometni klub Fešk, teniski klub Fešk i boćarski klub Fešk Feravino.

Kultura

Kulturno djelovanje u Feričancima ima dugu i bogatu tradiciju i seže u daleku prošlost pa ćemo se time malo podičiti. Naime , organizirano djelovanje nekih naših današnjih sekcija seže u daleku 1925. godinu kada se plesalo i pjevalo , glumilo i recitiralo u čast 1000- te obljetnice hrvatskoga kraljevstva. 1936. godine djeluje Tamburaški zbor Križara u Feričancima , a o njihovim iznimnim uspjesima pisale su i tadašnje poznate novine « Hrvatski list » i « Hrvatska tamburica ». Mi smo, dakle , oduvijek bili veseli i rasplesani . Kolo se znalo povesti u svakoj prilici, a ponekad i bez glazbe , samo uz pjesmu . I dok su tamburaši vrlo rano započeli organizirano djelovati , folklor počinje stalno djelovati 1957. godine pa se tako stvaraju uvjeti za svestraniji rad i formiranje Društva . Tih pedesetih godina Društvo djeluje kao Kulturno- prosvjetno društvo « Matija Gubec », sedamdesetih kao KUD « Vladimir Nazor «, a od 5. rujna 1996.godine u spomen na našeg dugogodišnjeg aktivnog člana Manuela Grgurića, koji je kao hrvatski dragovoljac poginuo u Vukovaru, Društvo djeluje pod imenom HKD Manuel, Feričanci

Sport

U Feričancima djeluje nekoliko športskih društava. Nogometni klub NK FEŠK Feričanci osnovan je 1927. godine. Jedno vrijeme u Feričancima je djelovao i rukometni klub koji se raspao, bilo je pokušaja obnavljanja, ali bezuspješnih.

Osim nogometnog kluba postoji još i boćarski klub “FEŠK Feravino” te teniski klub ”Fešk”.

Turizam

Vinski podrum Mihalović

Vinski podrum u Feričancima, danas najčešće zvan “Stari podrum”, nalazi se na kraju Ferićeve ulice, uz križanje s ulicom Brkićev arman koja vodi prema vinogradima na položaju Goveđa glava. Izgrađen je na prijelomu 18. i 19. stoljeća, kao jednokatna gospodarska zgrada, izduženog pravokutnog tlocrta, u čijem je prizemlju ukopan bačvasto svođeni vinski podrum. Izgradila ga je plemenitaška obitelj Mihalović, koja je bila u posjedu orahovičko-feričanačkog vlastelinstva, a u trenutku gradnje podruma, u Feričancima je već bila podignuta njihova rezidencijalna građevina – kurija. Zbog svoje arhitektonske i povijesne vrijednosti (jer je jedini u Feričancima sačuvani gospodarski objekt unutar nekadašnjeg vlastelinstva Mihalović), objekt se od 2005. godine nalazi pod preventivnom zaštitom Ministarstva kulture.

Nedavno je temeljito obnovljen i ponovno stavljen u funkciju, kao dio vinarije FeraVino d.o.o. Uz osnovnu funkciju čuvanja vina, podrum je danas zamišljen i kao mjesto degustiranja vina te prezentiranja ukupne ponude FeraVina (obilazak vinarije uz stručnu pratnju enologa ili druge stručne osobe, obilazak vinske ceste – vinograda, najam vincilirske kuće, usluga pripreme i posluživanja hrane i pića, najam glazbe…).

U planu je i otvaranje ekskluzivnog restorana u gornjem dijelu podruma. U bližem okolišu Starog podruma predviđena je i gradnja hotela s četiri zvjezdice, kapaciteta 50 soba.

Vinicilirska kuća

Usred vinograda, na jednom od ponajboljih vinogradarskih položaja u Feričancima, na Goveđoj glavi, smještena je stara vincilirska kuća, koja je 2009.-2010. obnovljena, a izgradnjom dodatnih objekata cjelokupan je kompleks prenamijenjen za potrebe vinarije FeraVino d.o.o. (prijem poslovnih partnera uz kušanje vina, obilazak vinograda i mogućnost prihvata manje grupe gostiju uz usluge pružanja hrane te ostale interne potrebe poduzeća). Uskoro bi ovdje trebala biti dovršena i prenamjena jednog starog gospodarskog objekta u objekt restoranskog tipa, koji bi omogućio prihvat veće grupe gostiju te bi time čitav kompleks postao važnim segmentom turističke ponude.Položaj vincilirske kuće na rubu šume i vrhu brežuljka s kojeg se pruža prekrasan pogled na vinogorje, Feričance i prostranu nizinu prema sjeveru, te gorje Krndije i Papuka prema jugu i zapadu, čine ju izuzetno atraktivnim objektom.

Upravo na ovom položaju, Goveđoj glavi, nalaze se vinogradi u kojima je uzgojeno grožđe iz kojeg je proizvedena graševina Dika, vino koje je 2010. osvojilo zlatnu medalju na Festivalu graševine u Kutjevu, glavnom natjecanju za vina proizvedena od te, u Hrvatskoj najrasprostranjenije sorte grožđa. Uz to, na prezentaciji hrvatskih vina u Londonu, na London WINE-Fare-u 2010., istom je vinu Jancis Robinson, jedno od vodećih imena među svjetskim vinskim kritičarima, dodijelila ocjenu 16,5 od maksimalnih 20 bodova, što je najviša ocjena ikad dodijeljena nekom vinu proizvedenom u Slavoniji.