Općina Feričanci zaprema površinu od 46 km2, te obuhvaća četiri naselja: Feričance, Valenovac, Vučjak Feričanački i Gazije. Područje općine Feričanci se nalazi na krajnjem zapadnom dijelu Osječko-baranjske županije, na geoprometnom položaju kojeg karakterizira važan prometni pravac (državna cesta D-2), koji od Varaždina, preko Virovitice ide prema Osijeku. Bitno je napomenuti da se u desetak kilometara udaljenim Našicama križaju važni prometni pravci (Donji Miholjac – Našice, Požega – Našice – Osijek, Požega – Našice – Đakovo). Po posljednjem popisu stanovništva iz 2011. godine, općina Feričanci ima 2.134 stanovnika, raspoređenih u 4 naselja: Feričanci, Gazije, Valenovac i Vučjak Feričanački.

Prirodni položaj Feričanaca na sjevernom podgorju Krndije, u dijelu gdje se njezini brežuljci već spuštaju prema prostranoj dravskoj nizini, omogućio je razvoj brojnih resursa, kako u prošlosti, tako i danas. Južni dijelovi općine svojom su većom nadmorskom visinom osobito pogodni za uzgoj vinove loze i voća, dok su šumska područja pogodna za razvoj lova i gljivarstvo. Veći dio općine rasprostire se na blagim brežuljcima i ravničarskom terenu, gdje je pretežna gospodarska djelatnost poljodjelstvo i stočarstvo. Planiranim proširenjem ribnjaka u akumulacijko jezero, na lokaciji Švajcerija na Vučjaku Feričanačkom, otvorit će se i mogućnost ribolovnog turizma. Područje općine Feričanaci obiluje terenima čija je osnovna karakteristika raznolikost hranidbenog lanca potrebnog za dobru ispašu pčela. Osobito su značajni bagremici, nekada sađeni upravo za potrebe vinogradarstva (izradu kolja za trsje). Čitavo je područje bogato vodotocima i izvorima, od kojih se kvalitetom vode osobito ističe izvor Prudnjak, nedaleko vinskog podruma Mihalović u zapadnom dijelu naselja.

Prvi spomen imena Feričanci seže iz 13. stoljeća kada se u jednoj listini spominje, među naseljima motičanskog vlastelinstva, naselje Fereczfalwa, koje odgovara današnjem imenu. Predjeli podno Krndije i Papuka bili su slabo nastanjeni i teško prohodni. Sredinom 18. stoljeća Feričanci mijenjaju nekoliko gospodara. 1742. godine posjed Feričance od Pejačevićevih kupuje Dimitrije Mihajlović, konjički kapetan austrougarske vojske.

1745. kroz naselje prolazi tvrda cesta, 1777, ustanovljena je župa, a 1787. osnovana pučka škola. S kraja stoljeća potječe i dvorac obitelji Mihalović. Crkva je sagrađena u baroknom-klacističkom stilu, dograđivana i uređivanja više puta. Unutrašnje slike i oltari rađeni u duborezu , novi toranj sa snažnim zvonima i satom na sve četiri strane svijeta, svrstavaju je mađu najljepše u Slavoniji. U 19. stoljeću naselje doživljava gospodarski i kulturni procvat. Doseljavanjem mađarskih i njemačkih obrtnika i trgovaca raste gospodarska moć naselja. Osnivaju se obrtnički cehovi, a privilegijem iz 1819. godine počinje s radom vatrogasno društvo, a potom i glazbene, pjevačke i diletantske udruge. U 20. stoljeću veliki ratovi mijenjaju etničku sliku svijeta, a čega ne bijahu pošteđeni ni Feričanci, iako se na tlu Feričanaca nikada nije ratovalo. Poslije prvog svjetskog rata selo napušta većina naseljenih Mađara i Njemaca , a iz Dalmacije doseljavaju Hrvati koji trajno ostaju u naselju. Gospodarski ustroj naselja zasniva se na geografskom položaju. Zemljoradnja je oduvijek bila na prvom mjestu. Tek je gradnja tvornica u susjednim mjestima poremetila te prioritete. No Feričanci nikada nisu posve ostavili zemlju, niti su bili izraziti poljoprivrednici.

Gospodarski razvitak Općine Feričanci počiva na prirodnim resursima, ulaganju kapitala i ljudskom potencijalu. Prirodni resursi su komparativna prednost, a među njima je najznačajnije poljoprivredno zemljište, koje čini veći dio ukupne površine Općine Feričanci. Gospodarska aktivnost na području Općine Feričanci odvija se u sklopu nekoliko poslovnih jedinica i OPG-a koja imaju sjedište u Feričancima, a najznačajnija su FeraVino d.o.o. (vinogradarstvo i proizvodnja vina) i Osilovac d.o.o. (uzgoj žitarica i drugih usjeva i nasada, uzgoj goveda za konzumaciju mesa, farma muznih krava i uzgoj teladi).

Kulturno djelovanje u Feričancima ima dugu i bogatu tradiciju i seže u daleku prošlost pa ćemo se time malo podičiti. Naime , organizirano djelovanje nekih naših današnjih sekcija seže u daleku 1925. godinu kada se plesalo i pjevalo , glumilo i recitiralo u čast 1000- te obljetnice hrvatskoga kraljevstva. 1936. godine djeluje Tamburaški zbor Križara u Feričancima , a o njihovim iznimnim uspjesima pisale su i tadašnje poznate novine « Hrvatski list » i « Hrvatska tamburica ». Mi smo, dakle , oduvijek bili veseli i rasplesani . Kolo se znalo povesti u svakoj prilici, a ponekad i bez glazbe , samo uz pjesmu . I dok su tamburaši vrlo rano započeli organizirano djelovati , folklor počinje stalno djelovati 1957. godine pa se tako stvaraju uvjeti za svestraniji rad i formiranje Društva . Tih pedesetih godina Društvo djeluje kao Kulturno- prosvjetno društvo « Matija Gubec », sedamdesetih kao KUD « Vladimir Nazor «, a od 5. rujna 1996.godine u spomen na našeg dugogodišnjeg aktivnog člana Manuela Grgurića, koji je kao hrvatski dragovoljac poginuo u Vukovaru, Društvo djeluje pod imenom HKD Manuel, Feričanci. Od 2021. godine u Feričancima postoji Knjižničarska udruga “Bartol Kašić”.Autor po kojem je knjižnica dobila ime prvi je pisac na hrvatskom jeziku i pismu (Glagoljici), 1640. godine.

U Feričancima djeluje nekoliko športskih društava. Nogometni klub NK FEŠK Feričanci osnovan je 1927. godine. Jedno vrijeme u Feričancima je djelovao i rukometni klub koji se raspao, bilo je pokušaja obnavljanja, ali bezuspješnih.

Osim nogometnog kluba postoji još i boćarski klub “FEŠK Feravino” te teniski klub ”Fešk”.